Projekat “Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene” pomagao ženama da spoznaju svoja prava

 

 

Projekat “Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene” pomagao ženama da spoznaju svoja prava

Nezaposlene osobe s posebnim fokusom na Romkinje u Bijelini od sada pravo na zdravstveno osiguranje neće ostvarivati putem Biroa za zapošljavanje nego preko Fonda za zdravstveno osiguranje. Jedna je to od promjena koja se dogodila nakon što su u ovoj zajednici organizirane edukativne, lobističke i zagovaračke aktivnosti u okviru realizacije projekta “Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene” (dalje u tekstu: Projekat) koji realiziraju Fondacija CURE (CURE) i Fondacija za osnaživanje žena (FWE), a finansira Evropska unija.

Projekat je pokrenut s ciljem promocije i zaštite ženskih prava, te iskorjenjivanja diskriminacije žena s posebnim fokusom na žene i djevojke pripadnice marginaliziranih i manjinskih grupa u deset općina u Bosni i Hercegovini, a jedna od njih je i Bijeljina.

Sabira Hašimović čije je Udruženje žena Romkinja jedno od partnerskih u okviru ovog projekta, je pojasnila da će sada nezaposlene osobe moći ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu putem Fonda, a Biro za zapošljavanje od sada će biti usmjeren samo na pomoć kod zapošljavanja uz to da osobe koje se prijave moraju mjesečno donositi potvrdu od nekog poslodavca kojom potvrđuju da je aktivno tražio posao.

Zahvaljujući Projektu, kreiran je Akcioni plan - Agenda potreba žena s posebnim fokusom na manjinske i marginalizirane grupe Grada Bijeljine, te plan djelovanja kako bi se preporuke iz Agende usvojile s ciljem skretanja pažnje na probleme s kojima se suočavaju žene s posebnim fokusom na žene pripadnice manjinskih i marginaliziranih grupa.

Aktivnosti u Bijeljini u okviru Projekta su realizirani prije proglašenja vanrednog stanja u Bosni i Hercegovini, a zbog pandemije koronavirusa (Covid-19) zagovaračke aktivnosti u okviru Akcionog plana su usporile proces usvajanja Lokalnog akcionog plana za uključenje Roma i Romkinja na području grada Bijeljina 2019-2023 koji harmoniziran s preporukama Akciono, ispričala nam je Sabira.

Kako je potvrdila Sabira, sa Akcionim planom, koji donosi preporuke za poboljšanje života ove marginalizirane zajednice, upoznata je Gradska uprava Bijeljine putem Ureda za nacionalne manjine Gradske uprave te se očekuje da će se u skladu s njim i djelovati.

Članice Udruženja žena Romkinja koje su prisustvovale radionicama i okruglim stolovima kao jedan od važnih problema isticale su nasilje u porodici u romskim zajednicama, koje su u Bosni i Hercegovini svakako na margini društva, a Sabira kaže da je tokom pandemije taj problem postao još i izraženiji.

Jedan od prepoznatih problema koji se tretiraju u Akcioni plan - Agenda potreba žena s posebnim fokusom na manjinske i marginalizirane grupe Grada Bijeljine su maloljetnički brakovi zbog čega  smatra da je potrebno organizirati edukativne radionice gdje bi se Romi/kinje mogli više informirati o zakonima koji to reguliraju, ali ponajviše o tome koja je odgovornost roditelja u tom smislu.

 

Projekat generalno pomogao je ženama, kaže Sabira, da se okupljaju, da izađu iz kuće, ali i da nauče mnogo više o svojim pravima.

Vrlo je važno raditi na osnaživanju žena Romkinja i njihovih udruženja što je prepoznato Projektom, jer kada osnažite jednu od najmarginaliziranijih grupa vi pomažete u napretku BiH ka Evropskoj uniji.

Sabira se osvrnula i na pomoć koje je ovo udruženje pružalo zajednici tokom pandemije, ističući da su općinske, nevladine i međunarodne organizacije osigurale pakete kao pomoć romskoj zajednici, a budući i da se praznik Đurđevdan nije mogao proslaviti kao obično, Udruženje je podijelilo djeci paketiće kojima ih je obradovala za taj najveći, najradosniji i najstariji romski praznik.

- Desetak kilometara od Bijeljine smještene su dvije porodice koje praktično žive u šumi i njih niko nije kontaktirao tokom pandemije te smo ih mi otišli obići i odnijeti im pakete pomoći - pojasnila je.

Kroz Projekat programi integriranih sigurnosti za braniteljice ženskih su kreirani da osnaže aktivistkinje, pogotovu za one koji se nalaze na marginama, jer se može spoznati kako definirati prijetnje i koje strategije koristiti u trenucima različitih kriza.

Kada govorimo o izazovima i prijetnjama, svi mediji su promovirali online nastavu za djecu kao idealno rješenje za trenutnu situaciju, ali bez stvarne analize ko nema privilegiju i bez strateškog pristupa pružanju pomoći i podrške za najranjivije to rješenje može biti izazov.

Upravo online nastava bila je problem za djecu i roditelje, te je Sabira pozvala sve roditelje i kazala im kako mogu pratiti online nastavu, ali je i stupila u kontakt sa školama i nastavnicima te je pojedinima (djeci) i nosila zadatke za zadaću.

- Sretna sam što će većina djece uspješno završiti ovu školsku godinu. Čim smo mogli početi raditi donijeli smo odluku da se otvori Dnevni centar i da dvije učiteljice i dva asistenta pomažu djeci kojima je bilo teško pratiti nastavu - dodala je Sabira.

Sabira je ipak napomenula da je od najvećeg značaja, sada kada se mjere ublažavaju, učiniti sve za pokretanje ekonomije, jer mnogi Romi/kinje nisu bili u mogućnosti raditi u šta se Sabira uvjerila kroz svoj rad u zajednici.

 

 

delicious
twitter