Zbog istine i pravde zahtjevamo  od nadležnih  institucija da :

- pod hitno provođenje istrage kako bi se zaštitila sama žrtva  i kako bi se stvorili uslovi za nesmetan oporavak maloljetne žrtve.

- pod hitno provedu valjanu istragu kako bi  oni koji su krivi odgovarali za počinjena krivična djela.

Molimo medije da u svojim izvještajima imaju obzira prema maloljetnoj žrtvi.

Nevladine organizacije će pratiti tok dešavanja te  u skladu sa ne/regovanjem nadležnih organa preduzimati neophodne  korake i akcije  u odbrani ljudskuih prava.

UŽ „Priroda“                                                                   UŽ „Forum Žena“

Ul. Svetog Save b.b.                                                        Ul. „Kosovska“ b.b.

75420 Bratunac                                                                75420 Bratunac

Tel: 056/410-662                                                              Tel: 056/411-143

UŽ „Jadar“                                                                       UŽ „Maja“

MZ – Konjević Polje                                                        MZ – Kravica

75420 Bratunac                                                                75420 Bratunac

Tel: 065/913-507                                                              Tel: 056/465-365

Nobelovka Wahu Kaara posjetit će Fondaciju CURE u srijedu, 17.03.2010. godine u 15.00 sati u Kući ljudskih prava, Ante Fijamenga 14b. Ovo je jedinstvena prilika da se upoznamo i razmjenimo iskustva sa Kenijskom heroinom, kao i sa Genevieve Vaughan – autoricom ”Gift Economy”, Gurdun Frank Wissman – dizajnericom i režiserkom, Danicom Anderson - psihoterapeutkinjom za forenziku i jedinom amerikankom u ulozi ekspertkinje za rodno uslovljenje psihičko-socijalne žrtve u Internacionalnom kriminalnom sudu u Hagu i Susanom Korić – Kolo savjetnicom.

Biografija:

WAHU KAARA, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2005 i kandidatkinja je na posljednjim burnim parlamentarnim izborima u Keniji. Kaara je jedna od vodećih zagovoriteljica za socijalnu pravdu u Keniji i svijetu. Jedna je od glavnih osoba pri osnivanju različitih organizacije za promociju ljudskih prava, demokracije, općeg obrazovanja, dobrog upravljanja i ravnopravnosti spolova. Wahu Kaara je bila delegatkinja na Nacionalnoj ustavnoj konferenciji Kenije i članica vijeća Afričkog socijalnog foruma i Afričke ženske ekonomske političke mreže.

GENEVIEVE   VAUGHAN, autorica ”Gift Economy” je od 1997 dala priznanje da je davanje alternativna paradigma razmjeni koja nudi iskaz naše humanosti/spiritualnosti i da su naši najveći odnosi socijalni i kulturološki. Vaughan daje esecijalnu podršku feministkinjama koje se bave politikom, spiritualnošću, ekonomijom i okolišem koje savladavaju nasilje, ratove i konflikte kako bi ponovo revidirale svijet, kao što to žene znaju, u dimenziju mira.

GUDRUN FRANK-WISSMANN, dizajnerica i režiserka. U ranim 90-tim Wissman je počela snimati matrijarhalna društva koji se prikazuju na njemačkoj televiziji. Wissmann je suosnivačica Matrial Val e.v.

DANICA ANDERSON,  psihoterapeutkinja za forenziku i jedina amerikanka u ulozi ekspertkinje za rodno uslovljenje psihičko-socijalne žrtve u Internacionalnom kriminalnom sudu u Hagu. Svjedočila je i radila sa ljudima iz zemlje njenog porijekla (Bosna i Hercegovina) kao i iz mnogobrojnih afričkih država Čada, Konga, Sudana i Ugande. Danica je razvila ženske kulturološke vježbe na osnovu južnoslavenskog kola i zajedno sa Kolo Sumejja ženama primjenila oblik Kolo traume za žene u konfliktima, ratovima i koje su pretrpile nasilje.

SUSANA KORIĆ,  već deceniju zajedno sa krugom/ Kolom žena-sestara živi u ženskoj solidarnosti, postala je ”Kolo savjetnica” i izliječila traume u zajednicama. Susana i Kolo-Sumejja žene su putovale u Beograd za Vaginine monologe protiv trgovine žena, zajedno sa Udovicama Srebrenice u Tuzli, kojima su se pridružile Žene-žrtve rata Ahmići na treningu kolo-trauma.

Za više informacija  molimo kontaktirajte CURE ured na 033 270 610, ili pišite na info@fondacijacure.org

Zagrepčanka godine – Maja Mamula

U konkurenciji pet kandidatkinja, specijalizirani žiri ove je godine
izabrao Maju Mamulu za nositeljicu nagrade Zagrepčanka godine. Trenutak
slave i pedeset tisuća kuna Mamula je, kako sama kaže, zaslužila radom
na suzbijanju i pružanju pomoći žrtvama seksualnog nasilja.

Bogatstvo će od pedeset tisuća kunića feministkinja, aktivistkinja i
psihologinja Maja podijeliti na sve pomalo – dio na unapređenja rada
Ženske sobe, a dio na obitelj. Nagrada i cvijeće nagrađenoj Zagrepčanki
uručeni su na današnjoj svečanosti u Gradskoj skupštini, koju je vodila
Zrinka Cvitešić. Pala je i jedna recitacija, koja je, bez rodne logike,
podijelila mišljenje okupljenih gradskih zastupnica i zastupnika.

Riječ je bila o pjesmi “Moja kratka suknja” Eve Ensler. Zanimljivo,
konzervativnom HSS-ovcu Nenadu Matiću u ocjeni neprimjerenosti pjesme
autorice poznate i po “Vagininim monolozima” pridružila se i HNS-ova
feministkinja Morana Paliković Gruden, dok potpredsjednica gradske
skupštine Tatjana Holjevac nema ništa protiv, a istovremeno se nezavisni
zastupnik i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković zgraža.

*Moja kratka suknja*

/Moja kratka suknja ne znači da molim za seks,/

/ne želi da je podereš ili svučeš s mene./

/Moja kratka suknja je otkrivanje snage mojih listova/

/i putovanje hladnog jesenjeg vjetra sve do mojih gaćica./

*Eve Ensler
*

******
*

*http://www.radio101.hr/vijesti/zagreb/zagrepcanka-godine-%E2%80%93-maja-mamula

Danas je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio Zakon o mladima FBiH, čime se verificiralo zakonsko rješenje koje je u februaru usvojeno u Predstavničkom domu. Mladi u Federaciji konačno su dobili zakonski okvir koji će urediti oblast njihovog organiziranja, obvezati izvršne vlasti na strategije razvoja mladih, aktuelizirati neformalno obrazovanje mladih, inicirati omladinsko preduzetništvo i višestruko i višestrano doprinositi uključivanju mladih u društveni život. Predstavnički dom PSFBiH treba još usvojiti usvojene amandmane Vlade.

Od početka 2009. godine pa do danas, Udruženje KULT, u saradnji s Komisijom za pitanja mladih Predstavničkog doma PFBiH, zagovaralo je usvajanje zakona o mladima FBiH, dajući svu neophodnu podršku cijelom procesu – pomoć pri izradi nacrta zakona, promoviranju značaja usvajanja zakonske regulative o mladima, provođenju javnih rasprava o Nacrtu usvojenom u junu 2009. g. u Predstavničkom domu a u septembru iste godine i u Domu naroda PFBiH, izradi prijedloga zakona na osnovu prikupljenih amandmana s javnih rasprava, informiranju javnosti o cijelom procesu i dr. Vrijedi istaknuti da je inicijativa bila dobar primjer saradnje vladinog i nevladinog sektora. Poseban doprinos današnjem usvajanju zakona dali su mladi parlamentarci gđa Indira Karović, gosp. Kenan Keserović, gosp. Saša Magazinović, gosp. Bojan Bošnjak i gosp. Jasmin Duvnjak. Potrebno je zahvaliti se i potpredsjedavajućem Doma naroda gosp. Besimu Imamoviću koji prepoznao značaj usvajanja ovog zakonskog rješenja.

U slučaju potrebe za dodatnim informacijama molimo Vas da nas kontaktirate. Više informacija o cijeloj inicijativi možete naći i na web-stranici www.zakon.mladi.org.

Udruženje KULT

Zatvorenice u BiH: iako domaća javnost nedovoljno priča i piše o njima ne znači da ne postoje i da nemaju potrebe i prava.

13.03.2009. u 11:00, Restoran Barka, Istočno Sarajevo

Uvodničarka sesije je Ana Radeta, psihologinja u Kazneno-popravnom zavodu Istočno Sarajevo. Govorit će o položaju žena u kazneno-popravnim ustanovama u našoj zemlji, o tome da li BiH ima standarde koje Evropski odbor zahtjeva da bi se spriječilo mučenje i neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, te kako mediji predstavljaju javnosti žene lišene slobode.

U državama Evropske Unije zatvorenice predstavljaju malu grupu u odnosu na ostale osobe lišene slobode, tako da je državama skupo posebno se brinuti o ženama lišenim slobode. To je jedan od razloga zašto se  žene često drže na malom broju lokacija (a ponekad daleko od njihovih domova i domova od njih zavisne djece), u prostorijama koje su izvorno bile projektirane za muške zatvorenike. U takvim okolnostima, potrebno jeobratiti posebnu pažnju kako bi se osiguralo da žene lišene slobode budu u za njih sigurnom i pristojnom zatvorskom okruženju.

Svjedoci/kinje smo da je profil žena lišenih slobode stvoren na senzaciji, a posljedice su kobne za integritet žena u kazneno-popravnim ustanovama. Na jednom web portalu iz 2009. opisan je profil žene ubice koji navodi sljedeće: „ Udata. Ubija na spavanju. Koristi hladno oružje. Žrtve umiru na licu mesta. Najčešće ubije muža. Nema griže savesti. Ne ubija u afektu“.

Kako mediji mogu uticati da bi jednak pristup, prenatalna i postnatalna zdrastvena zaštita, pitanje zdravlja i higijene bio moguć u kazneno-popravnim ustanovama?  Mogu li mediji kreirati pristup koji neće širiti predrasude da su sve žene ubice, da muževi nemaju šanse da prežive i da su žene monstruozne ubice? Pozivamo vas da dođete na X-Press sesiju, saznate više i pomognete da informiramo i educiramo javnost o ovoj nevidljivoj populaciji – ženama u zatvorima.

X-Press sesije odvijaju se kao tematski doručak-susret sa domaćim novinarkama i novinarima i ciljaju ohrabiti medijske profesionalke i profesionalce za rad koji će biti etičan i profesionalan kada se radi o prikazivanju stvarnosti svih osoba podjednako.

Za X-Press inicijativu, CURE je partnerska organizacija Helsinškom komitetu građana iz Banja Luke. Projekat finansira Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.

Jednaka plaća za jednak posao – Glasaj za žene – Hoćemo ženska ljudska prava svaki dan – Stop nasilju protiv žena

Kao i svake godine, 8. mart  – međunarodni dan žena obilježit će na hiljade događaja diljem svijeta, što iz grupa za ženska ljudska prava, što UN agencije, što vladine „gender“ institucije. Uz lokalne feminističke grupe, Bosna i Hercegovina nije iznimka:

Fondacija CURE poziva građanke i građane i medije na međunarodni dan žena 2010. koje se obilježava velikim aktivističkim Osmomartovskim maršom koji će se održati u ponedjeljak, 8. marta u Sarajevu sa početkom u 11:00 sati okupljanjem aktivistkinja i aktivista ispred zgrade Parlamenta BiH (Marijin Dvor, Sarajevo) praćeno zajedničkim hodom do bivšeg Trga Oslobođenja (Trg Alije Izetbegovića) gdje će se održati mirno stajanje i performans.

Sarajevskom Maršu za osmi mart pridružuju se ženske organizacije iz cijele Bosne i Hercegovine, mlade žene iz CURE mreže i građani/ke a glavni cilj je načiniti zajedničke korake protkane porukama mira i rodne jednakosti.

U 12.00 sati na Trgu će se održati kratki performans kojim želimo podsjetiti građanstvo da je nasilje nad ženama problem svih nas i da za nasilje uvijek postoji izlaz.  Svi/sve zainteresovani/e će na CURE info štandu  moći dobiti informacije o 8.martu, pravima žena, kako prepoznati nasilje, o Fondaciji CURE i drugo.

Feminističko aktivistička organizacija CURE poziva sve koji/e žele da svojim dolaskom ukažu na prave vrijednosti 8.marta  – koliko dugo i za koja su se prava borile žene koje su danas naše heroine, počev od Clare Zetkin – idejne kreatorke osmog marta- međunarodnog dana žena.

Osmi mart je prilika da proslavimo dan žena i da podsjetimo sebe, svoje bližnje i sve domaće javnosti na značaj i povod takvog jednog praznika.  Na osmomartovski feministički marš pozvane su sve organizacije koje se zalažu za ženska ljudska prava u Bosni i Hercegovini, mediji kao i svo građanstvo kako bi zajedno skrenule/i pažnju da je 2010. godina izborna godina i da Bosna i Hercegovina nema budućnost bez žena. Na ovaj način ćemo informisati javnost o važnosti promocije ženskih ljudskih prava, povezanost između problema u državi sa postojećim rodnim jazom koji utječe na vođenje i upravljanje državom.

Svjedokinje/ci smo osmomartovskih varki kad se ženi pokloni karanfil ili ukaže „posebna pažnja“, a krajem istog ili narednog dana nastavlja se potlačivanje žena, umanjivanje ženske vrijednosti i rada, nasilje nad ženama, femicid, mizoginija, ignorisanje ženskih ljudskih prava! Zahtjeva(j)mo stvarnu jednakost i ženska prava!

Osmomartovskim maršom Fondacija CURE želi skrenuti pažnju da je 2010. godina u Bosni i Hercegovina izborna godina i da je put ka demokratskom društvu i članstvu Evropske Unije veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja.  Što se tiče položaja žena u BiH od 1951. godine pa sve do danas (2010.) na vladajućim pozicijama ih nema ili e  postotak zanemarljiv.

Međunarodni dan žena obilježava i UN komisija za status prava žena (UN CWS) velikom konferencijom u New Yorku (53. sesija po redu) a povodom 15. godina nakon donošenja Pekinške deklaracije i Platforme za akciju koju je i BiH potpisala i ratificirala. Pored datih obećanja vlada većine država u svijetu, zanimljivo je pogledati i što je to Bosna i Hercegovina uradila po pitanju obaveza i odgovornosti koje je preuzela ratificiranjem Platforme za akciju – pozivamo vas da pitate našu vladu i saznate. (Pogledajte CWS izvještaj ovdje http://www.un.org/womenwatch/daw/csw/53sess.htm, a zbivanja konferencije možete pratiti kako se razvijaju putem webcast-a na http://www.un.org/webcast/#)

Zanimljivo je i to da svake godine postoji tema kojom se grupe za ženska prava mogu voditi ali su izazovi u specifičnim lokalnim zajednicama prioritetne teme. Sugestija teme za 2010. godinu je JEDNAKA PRAVA, JEDNAKE PRILIKE: NAPREDAK ZA SVE!

Za više informacija o globalnim događajima povodom osmog marta 2010. pogledajte stranicu koja objedinjuje najave za ovaj važni dan diljem svijeta: www.internationalwomensday.com

8. mart BiH

Organizacije širom Bosne i Hercegovine obilježavaju 8.mart. Prema informacijama koje smo primile od ženskih grupa, evo još nekoliko događaja koji će obilježiti bosanskohercegovački osmi mart:

1. „Žene ženama“ rade javnu tribinu 8. Marta u Sarajevu.
2. „Žene za Žene Internacional“ – organizuju manifestaciju „Pridruži mi se na mostu“ na mostu Ars Aevi, 7.marta od 12.00 do 14.00 sati.
3. „Forum Žena“ Bratunac – organizuju okrugli sto pod nazivom „Ženska javna riječ“ 8.marta sa početkom u 11.00 sati u Srebrenici „Dom kulture“ – Mala sala.
4. Gender centar  Vlade Republike Srpske planiraju proslaviti 8.mart na nivou svih institucija RS
5. Udružene žene i Helsinški parlament građana Banjaluka – imaju izložbu i press konferenciju 08.03.2010. godine u ITC Banja Luka.

8. mart ex Yu

• Za više informacija o događanjima povodom Međunarodnog dana žene u Srbiji pogledajte mapu za osmi mart na stranicama Rekosntrukcija Ženski fond www.rwfund.org
• Za Sloveniju pogledajte stranicu festival Crvene zore koja desetu godinu zaredom obilježava 8. mart  www.rdecezore.org/

Za više informacija, molimo kontaktirajte Vedranu Frasto u Fondaciji CURE, na telefone   + 387 33 270 610 (tel/fax)  ili + 387 62 747 049 ili pisite na vedrana@fondacijacure.org

Dobrodošli/e! Fondacija CURE

Amela Džindo (Foto: Facebook) Pored sarajevske pijace Ciglane, pljačkašima kladionice suprotstavila se ovih dana Amela, kojoj je gazda namijenio ulogu glinenog goluba, postavivši je da radi na neosiguranoj lokaciji u zabačenoj ulici. Nije mogla birati, pristala je na posao, trebala je osigurati egzistenciju svome sinu kao jedina hraniteljica, ali nije pristala na ulogu žrtve. Nije ju zaštitio poslodavac. Nije je zaštitila država, koja blagonaklono gleda na neregularno poslovanje kladionice, samo jedne od 266 koje u Sarajevu ne ispunjavaju zakonske propise. Morala se zaštititi sama. Nadajmo se da će se brzo i potpuno oporaviti i da ce pod pritiskom javnosti uslijediti trenutno zatvaranje svih kladionica koje ne ispunjavaju uvjete za siguran rad osoblja. Da upita Tasima Kučevića o sudbini svoje nestale nećakinje došla je tetka. Gospođa u godinama, doputovala je izdaleka da se suoči sa kriminalcem, pogleda ga u oči i pita ga o njegovim djelima. Njezinu nećakinju je odveo u Italiju gdje joj se gubi svaki trag. Kad ju je Tasim brutalno napao, pored živih i zdravih sudskih policajaca i brojnih novinara i snimatelja, ispriječila se Vildana i potukla se s bagrom. Na Dodikovom predizbornom mitingu u Banjaluci, po cijenu kasnijeg batinjanja u policiji, glas su digle Vesna i Lana. O njihovoj sudbini govorilo se čak nekoliko dana. Konstatiralo se da su prije popile par pića. Kako neženstveno od njih. Slabiji spol Ilustracija: preuzeto sa foruma RadioSarajeva Protiv ubojica i države koja, jelte, zauzima neutralnu ulogu između žrtava i zločinaca bore se Ana i Nevzeta, kojima su ubijeni sinovi. Dok država bešćutno sudi i ukida presude zbog optuznica koje je loše pripremila ta ista država, njih dvije se narušenog zdravlja bore, zastupaju svoje stavove u javnosti, bore se za pravednu kaznu, bore se da se njihovi sinovi ne zaborave i da ta uspomena bude jasna i čista kako oni i zaslužuju. Na sarajevskim protestima je bilo jako puno žena, dobro se sjećam jedne učenice koja je obuzeta bijesom pred policijskim kamerama razbijala veliko kamenje u parku, da bi dobila manje komade koje je onda bacala na zgradu Kantona. Nije to bio neki artikuliran čin ali u svakom slučaju hrabar i fajterski. Sudeći po fotografijama i snimkama, čišćenja spomenika u Mostaru od fašističkih znakova i poruka prihvatile su se pretežno djevojke i u tome ih nisu uspjeli spriječiti ni napadi huligana. Treba li reći da nisu uočene huliganke. Dva su razloga što ću ustvrditi da u Bosni i Hercegovini spolovi nisu ravnopravni. Jedan je da žene dobivaju lošije poslove, da su lošije plaćene, da ih ima manje na menadžerskim pozicijama, da ih ima manje na izbornim listama i na izbornim funkcijama. Da su manje cijenjene, ne samo od drugih muškaraca nego nažalost i od drugih žena. Drugi je što su muškarci slabiji spol. Što prije ovo postane opće prihvaćena činjenica, što prije žene izađu masovno na izbore i izaberu poštene i pametne i odgovorne i hrabre žene da vode ovo društvo, bit će nam svima bolje. Ne mislite li da su muškarci imali dovoljno vremena?

Tekst je preuzet sa web portala www.radiosarajevo.ba

Fondacija CURE je uradila interviju sa Muberom Hodžić-Lemeš,dipl.scr. menadžericom Sigurne kuće, Fondacija lokalne demokratije u  Sarajevu.

1. Koliko dugo radiš kao menadžerica Sigurne kuće?

U Sigurnoj kući radim od 2003. godine, a na poslovima menadžerice radim dvije godine.

2.   Kako si se opredijelila da radiš u Sigurnoj kući?

Na IV godini studija na FPN, odsjek za socijalni rad realizovala sam praktičnu nastavu u Sigurnoj kući, nakon čega sam ostala da volontiram i zaposlila se. Prvi susret sa nasiljem u porodici predstavljao je za mene  šok i nevjericu da se to doista dešava, nakon toga uslijedila je profesionalna radoznalost i potreba za pružanjem pomoći preživjelim nasilja.

3.  Šta te drži da nastaviš raditi taj posao?

Profesionalni interes i mogućnost pomaganja osobama kojima je uskraćeno osnovno ljudsko pravo, pravo na život bez nasilja.

4. Kada nazove žena i traži pomoć, koji su protokoli dok dođe u Sklonište?

Kada osoba nazove SOS telefon i prijavi nasilje u porodici, ukoliko se nasilje trenutno dešava, SOS operaterka nakon što evidentira adresu stanovanja osobe, uputi mjesno nadležnu policijsku upravu.

Ukoliko se nasilje ne dešava u momentu poziva, osoba se uputi u mjesno nadležnu Službu socijalne zaštite ili mjesno nadležnu policijsku upravu gdje socijalni radnik obavi razgovor i procjeni potrebu smještaja osobe u Sigurnu kuću.

5. Šta žena dobije kada dođe u Sigurnu kuću?

• Fizičku zaštitu od nasilnika;
• Psiho – socijalni tretman (individualna, grupna – edukativna, suportivna, rekreativna,   radno – okupaciona terapija, medikamentozna);
• Pružanje medicinske i pravne pomoći, a u saradnji sa našim poslovnim saradnicima (NVO «Vaša prava», KCUS, Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove);
• Terapijski rad sa partnerom/nasilnikom zajedno sa Službama socijalne zaštite KS u prostorijama Službe ili u porodici putem mobilnih posjeta;
• Administrativno rješavanje slučajeva nasilja kao i krivično procesuiranje predmeta nasilja u saradnji sa Službama socijalne zaštite KS, PU KS, Tužilaštvom Kantona Sarajevo, Općinskim sudom i dr.

6. Koliko dugo žena može ostati u Sigurnoj kući?

Najveći broj žena ostaje u Sigurnoj kući između 30 i 45 dana. Dužina boravka zavisi od vrste nasilja i složenosti poremećenih porodičnih odnosa, odnosno od mogućnosti rješavanja slučaja.

Paralelno sa boravkom žene u Sigurnoj kući, Služba socijalne zaštite terapijski radi sa počiniteljem nasilja, a u cilju reduciranja odnosno eliminacije nasilja kao modela ponašanja.

7. Postoji li program podrške za žene koje su preživjele nasilje i / ili bile u Sigurnoj kući?

Posebno nas zanima finansijska podrška, kada žena izađe iz skloništa.

• FLD Sarajevo je od 2004. godine pokrenula projekat Mobilnog tima u partnerstvu sa JU Kantonalnim centrom za socijalni rad. Mobilni tim je sastavljen od dva predstavnika FLD i jednog predstavnika nadležnog Centra za socijalni rad. Cilj formiranja Mobilnog tima su direktne posjete porodicama bivših korisnika/ca skloništa u svrhu praćenja stanja u porodici. Na ovaj način putem terapeutskog rada sa porodicom, uključujući i nasilnika,  preventira se ponovno nasilje i njegovo multipliciranje u zajednicu.
• Mi uz finansijsku podršku UNHCR-a već četvrtu godinu implementira projekat «Pomoć ženama žrtvama nasilja u porodici i trgovine ljudima» putem kojeg pomažemo ženama da se ekonomski osamostale  kroz mali biznis nakon napuštanja Sigurne kuće.

8. Koje je učešće vlade na lokalnom, regionalnom nivou, kada se radi o Sigurnoj kući?

• 2001.god. smo  potpisali  Protokol o saradnji sa Kantonalnim Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, Ministarstvom za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo i JU Kantonalnim Centrom za socijalni rad . Time je postignut veliki iskorak u odnosima vladinog i nevladinog  sektora.

Saradnja je nastavljena, te smo u  toku iste godine prihvaćeni od Ministarstva za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica KS, kao ravnopravan partner u rješavanju problema nasilja u Kantonu Sarajevo. Potpisivanjem Ugovora o sufinansiranju boravka žrtava u Skloništu je obezbjeđena samoodrživost projekta. Potpisani Ugovor o sufinansiranju sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica Kantona Sarajevo obezbjeđuje djelimičnu samoodrživost projekta, (pokrivenost troškova od 80%).

• FLD Sarajevo je u novembru 2005.god. formirala Koordinaciono tijelo sačinjeno od predstavnika Ministarstva pravde i uprave KS, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Ministarstva zdravstva KS, Ministarstva unutarnjih poslova KS, Udruženja udruge «BiH novinari» i NVO FLD Sarajevo, a 2007 se pridružuje i predstavnik Ministarstva obrazovanja i nauke KS.

Kao rezultat rada Koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo 2005.god. je usvojen i potpisan protokol o radu i saradnji i program rada na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici. Uspostavljanjem Koordinacionog tijela u Kantonu Sarajevo po prvi put su se udružili predstavnici vladinih i nevladinih organizacija u jedinstveno institucionalno tijelo čiji je zajednički cilj, prevencija, borba i zaštita od nasilja u porodici.Vlada Kantona Sarajevo je 2007. godine usvojila akcioni plan za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici kao svoj strateški dokument.

9. Koliko je žena prošlo usluge vaše Sigurne kuće?

U periodu od oktobra 2000. godine kada je otvorena Sigurna kuća  do kraja 2009. ukupno smo  primili 1092 osobe od toga 384 žene, 551 djece i 157 djevojaka.

10. Najčešći slučajevi, zbog kojih žene dolaze u Sigurnu kuću?

Najčešći uzrok nasilja u porodici je alkohol, ratne traume, nezaposlenost i teška ekonomska situacija porodice.

11. Šta misliš kada ćemo imati statistike na državnom nivou o nasilju protiv žena?

Naglašavam postojanje baze podataka za žrtve nasilja u porodici koja se nalazi u MUP-u Kantona Sarajevo. Svi korisnici Sigurne kuće se evidentiraju  u navedenu bazu podataka kao i ostali slučajevi nasilja u porodici prijavljeni u policijskim upravama Kantona Sarajevo. Na taj način imamo mogućnost praćenja ove socio – patološke pojave, a primjer ovakvog rada može poslužiti kao jedinstven model za ostale Kantone i RS, sa ciljem uvezivanja sistema i pravljenja jedinstvene baze podataka.

12. Tvoja poruka svim ženama i djevojkama koje trpe nasilje i koje su bile i /ili su žrtve nasilja protiv žena.

Pozivam sve osobe koje su preživjele neki od oblika nasilja ili još uvijek trpe zlostavljanje da nam se obrate za pomoć na SOS telefon 033/222 000 ili 1265, ili nam pišu na mail adresu shelters@bih.net.ba. Više o organizaciji FLD Sarajevo možete saznati na web stranici www.fld.ba

Želimo Vas obavijestiti kako su danas, 16.Februara  u 12:00 sati  na
stanici Čengić Vila prema gradu desila posljednja akcija pred
najavljeni studentski protest zakazan 17.02.2010. u 12:00 ispred
Zemaljskog muzeja. Ovom akcijom želimo pokazati da smo spremni i
organizovani za veliki protest. Plan akcije je bio da uđemo u tramvaj simbolično koristeći
“studentsku kartu” te napravimo krug Čengić Vila-Baščaršija-Čengić
Vila.
Također, javno pismo koje ćemo uputiti
prvenstveno Premijeru Mehmediću u kojem ćemo između ostalog Premijera
i pozvati da se obrati studentima na protestnom skupu možete pročitati ovdje

Alternativni Studentski parlament

Performansom „guljenja kože“ sa aktivistice Udruženja skrenut ćemo pozornost i ukazati na surovost modne industrije, te poistovijetiti se sa žrtvama najstrašnije industrije današnjice.

Lokacija: Vječna vatra – Katedrala